Halucinacija je iskustvo osjećanja nečega što zapravo nije prisutno u okolini, već je umjesto toga stvoreno umom. U stvari, riječ "halucinacija" na latinskom znači "mentalno lutati". Halucinacije se mogu vidjeti, čuti, osjetiti, mirisati i okusiti, a osobi koja to doživljava obično se čine vrlo živopisne.
Iako neke halucinacije mogu biti ugodne, druge se mogu opisati kao zastrašujuće, alarmantne ili ometajuće.Halucinacije se mogu javiti kod osoba s psihijatrijskim stanjima, poput bipolarnog poremećaja ili shizofrenije, ali mogu se dogoditi i kao nuspojava određenih lijekova ili bolesti poput epilepsije.
Roy JAMES Shakespeare / Photodisc / Getty Images
Vrste halucinacija
Halucinacije se mogu dogoditi bilo kojim od pet osjetila, iako najčešća vrsta halucinacija utječe na vaš sluh:
- Slušne halucinacije uključuju sluh glasova ili drugih zvukova koji nemaju fizički izvor. To može uključivati sluh glasa koji vam govori ili doživljavanje iskrivljenog zvuka. Glasovi mogu biti pozitivni, negativni ili neutralni, a ponekad zapovijedaju nekome da nešto učini. Zvukovi mogu biti bilo što, od koraka do glazbe ili tapkanja.
- Vizualne halucinacije događaju se kad osoba vidi nešto što nije stvarno. To se odnosi na ljude, uzorke, svjetla ili druge predmete. Na primjer, to bi moglo uključivati viđenje nekoga tko zapravo nije u sobi ili bljeskajuća svjetla koja zapravo nisu tamo.
- Taktilne halucinacije su osjećaji ili pokreti na vašem tijelu. U ovom biste slučaju mogli osjetiti zamišljeni osjećaj buba kako vam se uvlače pod kožu ili ruke neke osobe na vašem tijelu.
- Mirisne halucinacije uključuju miris nečega što nema fizički izvor. Miris može biti neugodnog, neugodnog mirisa ili može biti ugodan, poput slatkog mirisa parfema.
- Okusne halucinacije su kada osjetite okus u ustima koji nema fizički izvor. Okus može biti čudan ili ugodan. Ponekad se okusne halucinacije opisuju kao da imaju metalni okus i mogu biti uobičajene za ljude s epilepsijom
Halucinacije se ponekad mogu zamijeniti s iluzijama, koje se definiraju kao pogrešna tumačenja ili iskrivljenja stvarnog podražaja. Na primjer, vidjeti psa u sobi u kojoj ga nema bilo bi halucinacija. Pogrešno predstavljanje osobe za psa smatralo bi se iluzijom.
Simptomi halucinacije
Postoje mnogi simptomi koji se mogu dogoditi s halucinacijom, a oni ovise o vrsti halucinacije koju doživljavate. Na primjer, možete primijetiti:
- Osjećaji osjećaja u tijelu ili na njemu
- Sluh zvukova poput koraka ili glazbe
- Sluh glasova koji mogu biti pozitivni ili negativni
- Vidjeti predmete ili ljude
- Miris neugodnog ili ugodnog mirisa
- Kušajući nešto u ustima
Također je moguće iskusiti halucinacije dok pokušavate zaspati, poznate kao hipnagoške halucinacije. Ovaj oblik halucinacije pogađa do 30% opće populacije.
Uzroci
Za halucinacije se obično misli da su povezane s psihijatrijskim (ili mentalnim) stanjima, ali zapravo postoji niz uzroka halucinacija koji se mogu svrstati u tri glavne kategorije psihijatrijskih, medicinskih i uzroka povezanih s upotrebom supstanci.
Psihijatrijski uzroci
Mentalna stanja su među najčešćim uzrokom halucinacija. To može uključivati shizofreniju, bipolarni poremećaj, veliki depresivni poremećaj i demenciju. Istraživači procjenjuju da 60% do 80% ljudi s shizofrenijom ima slušne halucinacije.
Medicinski uzroci
Medicinska stanja mogu izazvati halucinacije, uključujući:
- Visoke temperature, osobito u djece i starijih odraslih
- Migrene
- Napadaji
- Epilepsija
- Gubitak vida i sluha
- Tinitus (zvoni u ušima)
- Tumori na mozgu
- Zatajenja bubrega
- Poremećaji spavanja poput paralize spavanja i ozbiljnog nedostatka sna
Uzroci povezani s upotrebom supstanci
Halucinacije se mogu dogoditi pod utjecajem alkohola i droga, posebno tvari poput kokaina, LSD-a i PCP-a. Mogu se pojaviti i tijekom prestanka uzimanja alkohola i nekih drugih droga.
No, uz zlouporabu droga, određeni lijekovi koji se uzimaju za tjelesno i mentalno zdravlje također mogu uzrokovati halucinacije.
Primjerice, lijekovi za Parkinsonovu bolest, depresiju, psihozu i epilepsiju ponekad mogu potaknuti simptome halucinacije.
Imajte na umu da halucinacije ponekad mogu biti preteča gubitka sluha. Razgovarajte sa svojim liječnikom ako vam se pojave neki povezani simptomi.
Dijagnoza
Halucinacije mogu biti uznemirujuće i uznemirujuće, stoga je važno da liječnik postavi dijagnozu kako biste utvrdili uzrok svojih halucinacija. Prije imenovanja dijagnoze vaš će liječnik ili drugi zdravstveni radnik htjeti razgovarati o vašim simptomima, povijesti bolesti i životnim navikama koje se odnose na halucinacije.
Nastojat će isključiti medicinska stanja poput napadaja, migrene i poremećaja spavanja. Posjet ovog liječnika vjerojatno će uključivati fizički pregled i potencijalno dijagnostičke testove kao što su:
- Krvne pretrage za provjeru bilo kakvih tvari ili medicinskih uzroka
- Elektroencefalogram (EEG) za provjeru napadaja ili abnormalne moždane aktivnosti
- Magnetska rezonancija (MRI) za traženje dokaza o strukturnim problemima mozga, poput tumora ili moždanog udara
Nakon posjeta liječniku primarne zdravstvene zaštite možete biti upućeni psihijatru, neurologu ili drugom liječniku, ovisno o nalazima povezanim s uzrokom vaših halucinacija.
Liječenje
Vrsta liječenja koja se preporučuje za halucinacije ovisit će o vrsti halucinacije koju doživljavate, osnovnom uzroku i vašem ukupnom zdravlju.
Općenito je vjerojatno da će vam liječnik preporučiti multidisciplinarni pristup, što znači da vaš plan liječenja može uključivati kombinaciju lijekova, terapije i samopomoći ili drugih sredstava podrške.
Lijekovi
Antipsihotični lijekovi ponekad mogu biti učinkoviti u liječenju vrsta halucinacija, bilo potpuno uklanjanjem, smanjenjem njihove učestalosti ili stvaranjem smirujućeg učinka koji ih čini manje uznemirujućima.
Za određene pacijente s Parkinsonovom bolešću nuplazid (pimavanserin) - prvi lijek koji je američka Uprava za hranu i lijekove odobrila za liječenje halucinacija u ovoj populaciji - može biti opcija.
Terapija
Određene vrste psihoterapije - koje se ponekad nazivaju "terapijom razgovorom" - mogu biti korisne za pacijente koji imaju halucinacije, gdje obučeni psihoterapeut koristi niz tehnika i strategija koje će vam pomoći u navigaciji kroz stanje.
Tehnike se mogu usredotočiti na privlačenje znatiželje oko detalja simptoma i normaliziranje iskustva.
Samopomoć
Pored oslanjanja na pouzdane prijatelje i članove obitelji koji će vas podržati tijekom epizoda halucinacija, postoje i neke preporučene strategije samopomoći koje bi mogle pomoći, posebno kod slušnih halucinacija:
- Vježbanje
- Pjevanje ili pjevanje pjesme koja se ponavlja
- Slušati muziku
- Ne obazirući se na glasove
- Čitanje
- Razgovarati s drugima
Također je moguće da će vam liječnik predložiti promjene u načinu života ili ponašanju, poput spavanja ili pijenja manje alkohola kako bi se poboljšale vaše halucinacije.
Snalaženje
Život i suočavanje s halucinacijama zahtijevat će vaš napor, a može uključivati i pomoć vašeg užeg kruga. Ljudi kojima se okružujete poželjet će biti oprezni i odbaciti vašu zabrinutost zbog halucinacija i umjesto toga pružiti podršku, potvrdu.
Imajte na umu da preglasno ili kaotično okruženje može igrati ulogu u pogoršanju halucinacija. Morali biste biti sigurni da vaša okolina izaziva smirenost kako ne biste povećali vjerojatnost halucinacije.
Možda ćete također otkriti da vam vođenje svakodnevnog rasporeda može pomoći da se osjećate utemeljeno i sigurno u pouzdanoj rutini. Ako vam liječnik preporučuje vođenje evidencije kada i gdje se javljaju vaše halucinacije, to također može pomoći u stvaranju osjećaja reda za vaša iskustva s halucinacijama.
Ako vi ili voljena osoba imate zdravstvenu opasnost, odmah potražite liječničku pomoć. Za više potpore i resurse u vezi s mentalnim zdravljem obratite se Nacionalnoj liniji za pomoć Uprave za zlouporabu opojnih sredstava i usluge za mentalno zdravlje (SAMHSA) na 1-800-662-4357 ili putem njihove web stranice.
Riječ iz vrlo dobrog
Ako imate halucinacije i niste sigurni zašto, samo znajte da niste sami. Važno je da se osjećate ugodno kad ovo pitanje iznesete sa svojim liječnikom. Istraživanja pokazuju da se halucinacije prijavljuju premalo, što bi moglo ometati potrebno liječenje i dijagnozu osnovnih stanja.
Također je vrijedno napomenuti da ekstremni fizički ili mentalni stres i tuga mogu potaknuti halucinacije. Kao što neki stručnjaci objavljuju, halucinacije s voljenom osobom koja je preminula mogu biti dio procesa tugovanja, iako se ponekad simptomi preklapanja tuge mogu preklapati s depresija.
Svakako razgovarajte sa svojim liječnikom kako biste bili sigurni da ćete dobiti svu medicinsku podršku potrebnu na vašem putu za pronalaženje odgovora za vaše halucinacije.