Marko Geber / Getty Images
Ključni za poneti
- Istraživači su identificirali različite čimbenike rizika za PTSP, uključujući etničku pripadnost, imigracijski status, socioekonomski status i prehranu.
- Jedenje hrane bogate vlaknima može pomoći u jačanju crijeva i promicanju ukupnog zdravlja mozga.
- Istraživači potiču da bi zdravstvene i socijalne službe trebale usko surađivati u izradi planova liječenja za mentalno zdravlje i PTSP.
Ako se više od 70% nas tijekom života suoči s traumatičnim događajem, zašto onda samo djelić - 1% do 6% - razvije posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)? Nedavno istraživanje naglašava ulogu koju jedenje hrane bogate vlaknima može imati u smanjenju tog rizika.
Istraživači u Kanadi usredotočili su se na utvrđivanje odnosa između četiri čimbenika u srednjoj i starijoj dobi: etničke pripadnosti, imigracijskog statusa, PTSP-a i prehrane.
U analizi podataka, faktori koji su predviđali PTSP uključuju:
- Biti imigrant iz manjinske skupine
- Dolazi iz kućanstva s nižim prihodima
- Svakodnevna konzumacija hrane sa puno šećera i siromašnom vlaknima
"Ponekad se ljudi mogu suočiti s traumom i ne moraju nužno shvatiti kako to može utjecati na njih, čak i godinama kasnije", voditeljica studije Karen Davison, dr. Sc., Direktorica Nutrition Informatics Research Group i fakulteta zdravstvenih znanosti član Politehničkog sveučilišta Kwantlen u Kanadi, kaže Verywellu. "Prehrana je područje na koje to može utjecati. To je jedan dio te slagalice."
Crijeva doista mogu igrati izravnu ulogu u mentalnom zdravlju, kaže dr. Stefanie Malan-Müller, postdoktorantica koja se fokusira na PTSP i crijevni mikrobiom na Sveučilištu Complutense u Madridu u Španjolskoj, za Verywell. "Ako postoji neravnoteža u crijevnim bakterijama, to bi moglo rezultirati propuštanjem crijeva", gdje se crijevni zid ošteti, dopuštajući toksinima i bakterijama da procure u krvotok, pa čak ponekad i pređu u mozak.
Studija iz veljače objavljena je u časopisuSocijalna psihijatrija i psihijatrijska epidemiologijaPodaci su prikupljeni iz kanadske longitudinalne studije o starenju (CLSA), nacionalne višedecenijske studije na više od 50 000 pojedinaca u dobi od 45 do 85 godina. Sadašnja studija samo je uvid u podatke koji se prikupljaju, a koji će biti zaključeni 2033. godine.
Što ovo znači za vas
Održavanje zdravih crijeva također vam može pomoći da poboljšate svoje mentalno zdravlje. Pokušajte u prehranu dodati više hrane bogate vlaknima, poput lisnatog zelenila. Općenito, trebali biste pokušati ograničiti prerađene ugljikohidrate koji sadrže puno šećera u vašoj prehrani.
Čimbenici rizika od PTSP-a
Više od 27.000 ljudi u dobi od 45 do 85 godina, od kojih je 1.323 imalo PTSP, bilo je uključeno u prikupljanje podataka.
Kako bi procijenili PTSP, istraživači su koristili alat za primarnu zdravstvenu zaštitu od četiri stavka i definirali etničku pripadnost i imigracijski status u četiri kategorije: bijelci rođeni u Kanadi, manjina rođena u Kanadi, bijeli doseljenici i doseljena manjina. Također su prikupljali informacije o socijalnim, ekonomskim, prehrambenim i zdravstvenim varijablama.
Otkrili su da je prevalencija PTSP-a među imigrantima u Kanadu iz manjinskih skupina (7,5%) više nego dvostruko veća od bijelih imigranata (3,6%) i približno 50% veća od rizika za pojedince rođene u Kanadi (5,6%). U
I drugi čimbenici predviđaju PTSP, uključujući niži dohodak kućanstva, smrt supružnika, razvod ili razdvajanje, pušenje i kronične bolove. Još jedan ključni prediktor imao je veze s prehranom, otkrivajući da svakodnevna konzumacija peciva, mahunarki, orašastih plodova ili čokolade predviđa PTSP.
Nisu toliko slatkiši ili orašasti plodovi prediktori rizika. Te bi namirnice umjesto toga mogle biti biljezi prehrane s manje vlakana. Istraživači su također otkrili da su osobe starije od 55 godina i više koje su svakodnevno konzumirale dva do tri izvora vlakana pokazale niži rizik od PTSP-a.
S obzirom na podatke, istraživači su preporučili kliničarima i istraživačima da uzmu u obzir etničku pripadnost, kao i imigraciju, socioekonomiju, zdravlje i prehranu u liječenju i prevenciji PTSP-a.
Prehrambena veza
Ali kakve veze vlakna imaju s mentalnim zdravljem? Široki mehanizam, kaže Davison, izgleda otprilike ovako.
Kada unosite hranu bogatu vlaknima, "vaši je enzimi zapravo ne mogu razgraditi u probavnom sustavu, pa prolazi i dolazi do debelog crijeva. Tada ga bakterije u debelom crijevu fermentiraju." Kao nusproizvodi dobivate masne kiseline kratkog lanca ", koje promiču zdravlje crijeva i zdrave crijevne bakterije kako bi se smanjila upala. Druga istraživanja sugeriraju da masne kiseline kratkog lanca jačaju krvno-moždanu barijeru, pa manje štetnih tvari prelazi u mozak . " Te masne kiseline također mogu, kaže Davison, pomoći u regulaciji neurotransmisije i komunikacije.
Malan-Müller, koja je održala TEDxTalk o "mozgu u trbuhu" 2018. godine, još više prekida veze.
"Mnogo je zanimljivih (izravnih i neizravnih) veza između crijeva, njegovih mikroba i mozga", kaže ona. "Te bakterije proizvode, između ostalog, dva važna hormona koji igraju ulogu u poboljšanju raspoloženja i mentalnog zdravlja, a to su serotonin (hormon koji se osjeća dobro) i dopamin (hormon koji sudjeluje u regulaciji nagrade i motivacije). Još jedan izravniji veza je vagusni živac koji izravno šalje signale između crijeva i mozga. "
Te veze između crijeva i mozga znače, prema Malan-Müller, da bi problem u jednom mogao dovesti do problema u drugom. Istodobno, pomaganje u njegovanju zdravijeg crijeva moglo bi potencijalno ublažiti probleme s mentalnim zdravljem, naime jedenjem probiotičke, prebiotičke i simbiotske hrane. Ipak, ovo ne bi trebalo služiti kao zamjena za druge psihijatrijske terapije, već kao dodatak o kojem treba razgovarati s liječnikom.
Da bi održao zdrava crijeva, Malan-Müller preporučuje raznoliku prehranu koja uključuje mnoge vrste povrća, poput lisnatog povrća, kao i fermentiranu hranu poput jogurta, kombuche i kimchija. Općenito se ne preporučuju prerađeni ugljikohidrati s visokim udjelom šećera.
Integriranje zdravstvenih i socijalnih usluga
Prije otprilike 10 godina, kad je Davison bila registrirani dijetetičar, otkrila je nedostatak smjernica o tome kako podržati mentalno zdravlje prehranom.
"Radio sam s klijentima koji imaju mentalnih problema", kaže Davison. "Što se tiče prehrambenih usluga, nedostajale su i nije bilo puno smjernica koje bi zdravstveni radnici trebali koristiti u radu s klijentima kako bi ih nutricionistički podržali svojim mentalnim zdravljem." Stoga se odlučila vratiti u školu i doktorirati usredotočena na prehranu i mentalno zdravlje, posebno na poremećaje raspoloženja.
"Upravo iz tog istraživanja pronašla sam veze sa određenim hranjivim tvarima i depresijom", kaže ona. Sada, radeći i kao praktičar i kao istraživač, Davison vidi potrebu za čvršćom vezom između zdravstvene i socijalne službe. "U Kanadi su, na primjer, pod dva odvojena kišobrana i zapravo nisu integrirani u kliničko okruženje, pa ako trebate zatražiti podršku mentalnog zdravlja, često vas uputite negdje drugdje i može biti izazovno dobiti te veze ", kaže ona.
Davisonu se radi o "pokušaju biti proaktivan" ili identificiranju i pomaganju smanjenju utjecaja problema mentalnog zdravlja na živote ljudi. To bi moglo uključivati pregled pojedinaca na povijest traume, kao i sve ostale čimbenike identificirane u ovoj studiji (poput prehrane), te rad s njima na zajedničkoj izradi plana za potporu njihovom mentalnom zdravlju i dobrobiti.
Malan-Müller se slaže. "Nužan je holistički pristup koji uzima u obzir sve igrače koji utječu na mentalno zdravlje pacijenta", kaže ona. "Ostali aspekti koji igraju važnu ulogu u PTSP-u i mnogim drugim poremećajima mentalnog zdravlja traumatična su životna iskustva, posebno ona koja su se dogodila u djetinjstvu."
"Neki su ljudi možda doživjeli traumu i mogu biti prilično otporni na to, ovisno o drugim stvarima koje su se događale u njihovom životu, dok za druge to može imati ogroman utjecaj", dodaje Davison. Za najugroženije, kojima ovo istraživanje pomaže identificirati, riječ je o "cjelovitom promatranju osobe i razumijevanju, kako je to utjecalo na vas i kako možemo ići naprijed?"