PeopleImages / Getty Images
Ključni za poneti
- Sezona peludi porasla je za 20 dana i imala je 21% više peludi tijekom posljednjih 40 godina.
- Čini se da su porast temperature najznačajniji faktor koji pokreće promjenu.
- Ozbiljnije sezone peludi povezane su s lošijim ishodima za ljude s astmom i alergijama.
Ako se čini da su vam sezonske alergije posljednjih godina postale ozbiljnije i dugotrajnije, možda ste u pravu. A nova istraživanja pokazuju da su krive klimatske promjene.
U studiji objavljenoj prošlog tjedna uZbornik Nacionalne akademije znanosti, istraživači su otkrili da su se sezone peludi u Sjevernoj Americi produljile za 20 dana i sadržavale 21% više peluda od 1990.
Krivac je, utvrdili su, povećane atmosferske temperature i razina ugljičnog dioksida. Istraživači su desetljećima proučavali rastuću sezonu peludi i učinke zagrijavanja temperatura na proizvodnju peludi u kontroliranim uvjetima. Ali ovo istraživanje jasno pokazuje da je za ove promjene odgovorno klimatsko zagrijavanje - znanstvenici su utvrdili da su ljudske promjene u klimi pridonijele otprilike polovici trenda u sezonama peludi i oko 8% trenda koncentracije peludi.
"Jasno uočljiv i pripisljiv otisak ljudske klime na sjevernoameričkim peludima snažan je primjer kako klimatske promjene pridonose štetnim zdravstvenim utjecajima kroz pogoršanje sezone peludi", pišu autori u zaključku studije.
Što ovo znači za vas
Stručnjaci predviđaju da će se godišnja doba u narednim desetljećima samo produžiti i postati intenzivnija te kažu da su za suzbijanje takvih promjena potrebna klimatska rješenja. Ako ste primijetili porast alergija, obratite se zdravstvenom djelatniku za savjet o tome kako upravljati alergijama na pelud.
Zašto sezona raste
Istraživači su pratili čimbenike poput temperature, razine oborina, mraznih dana i atmosferskih koncentracija ugljičnog dioksida kako bi razumjeli njihov utjecaj na proizvodnju peludi. Njihovi modeli pokazuju da je između 1990. i 2018. temperature imala najjači utjecaj, čineći 14% do 37% varijance. Koncentracije ugljičnog dioksida imale su neki uočljivi učinak na ishode peludi, ali čini se da nije toliko snažan pokretač promjene.
Dr. William Anderegg, docent biologije sa Sveučilišta Utah, kaže Verywellu da temperature zagrijavanja biljkama signaliziraju da je vrijeme za proizvodnju i oslobađanje peludi. S ranijim toplijim danima, sezona peludi jednostavno raste.
Klimatske promjene "nekako ublažavaju ograničenja fiziologije biljaka i stvarno produžuju sezonu rasta, koja je također usko povezana sa sezonom peludi", kaže Anderegg.
Promjene u sezoni peludi i koncentraciji bile su najizraženije u Teksasu, Srednjem zapadu i jugoistoku SAD-a Anderegg kaže da je očekivao da će se povećati proizvodnja peludi u regijama s najvećim stopama zatopljenja, poput područja Velikih jezera i Nove Engleske. Pretpostavlja da su određene biljke koje rastu u regijama koje su imale najviše promjena one koje su najosjetljivije na promjene temperature.
Vođenje računa o zagrijavanju klime
Istraživači su prikupili podatke sa 60 postaja za praćenje peludi kojima upravlja Nacionalni ured za alergije. Brojači peludi prikupljaju i broje uzorke peludi, a istraživači su uključivali samo stanice koje imaju podatke vrijedne pet ili više godina.
Aaron Bernstein, dr. Med., MPH, privremeni direktor Centra za klimu, zdravlje i globalno okruženje na Harvardu T.H. Chan School of Public Health kaže za Verywell da je za razliku od kliničkih ili laboratorijskih studija, u kojima znanstvenici mogu manipulirati jednom varijablom, teško raščlaniti mnoge isprepletene čimbenike kada proučavaju klimu.
Dakle, znanstvenici se okreću modelima atribucije, koji mogu ukazivati na stupanj u kojem bi prirodni događaji bili gori nego što bi bili u svijetu bez klimatskih promjena uzrokovanih čovjekom. Istraživači su koristili ove računalne modele kako bi shvatili kako će se trendovi u sezonama peludi razlikovati bez učinaka klimatskih promjena.
Kako znanstvenici nastavljaju proučavati promjene sezonalnosti peludi, stvaranje robusnijih sustava za brojanje peludi može postati sve važnije.
"Mislim da je doista sasvim jasno da nam treba puno više praćenja i mjerenja trendova peludi u SAD-u, da ako usporedite koliko pratimo pelud s bilo kojom drugom onečišćujućom tvari u zraku, mi je nadgledamo mnogo, puno manje od ostalih onečišćujućih tvari", Anderegg kaže.
Utjecaj na zdravlje
Autori navode da alergije na pelud mogu utjecati na zdravlje osoba s astmom, sposobnost učenika da se usredotoče u školi i osjetljivost ljudi na respiratorne bolesti. Prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), u posljednjih godinu dana 19,2 milijuna odraslih osoba ima dijagnozu peludne groznice - alergijske reakcije na pelud.
Bernstein napominje da postoje dostupni lijekovi za alergije koji mogu pružiti brzo i učinkovito olakšanje mnogim ljudima koji pate od peludnih alergija. Ipak, za ljude koji ne mogu pristupiti lijekovima ili pate od teške astme, veća izloženost peludi može biti vrlo štetna, osobito u kombinaciji s drugim klimatskim čimbenicima.
"Kao i kod toliko mnogo stvari s većom klimom, ovo je jedan aspekt puno šireg niza zdravstvenih problema i ne možete ih gledati izolirano", kaže Bernstein.
Primjerice, ista vrućina koja produljuje vegetacijsku sezonu uzrokuje toplinske valove i izaziva zagađenje zraka. Svaka od ovih posljedica ima štetne učinke na zdravlje - vrućina može otežati koncentraciju i pogoršati zdravstvena stanja, a smog može utrošiti na pluća. Zagrijavanje može čak potaknuti promjene populacije insekata, što onda utječe na ishode poput bolesti koja se prenosi kukcima i populacije određenih vrsta koje mogu ubiti drveće i izazvati požar. Sve u svemu, ovi čimbenici mogu složiti zdravstvene učinke astme i alergija na pelud.
"Mislim da je ovo puška za zdravlje ljudi zbog klimatskih promjena koja je vjerojatno jasnija od bilo koje druge", kaže Bernstein. "Pa ipak, to je samo jedan signal među mnogima koji dolaze od istog zagrijavanja planeta."
Iako ovo posebno istraživanje ne povezuje proizvodnju peludi sa zdravstvenim ishodima, nalazi podupiru višegodišnja istraživanja astme i alergija na pelud.Anderegg kaže da se nada istražiti kako su regionalni peludni trendovi povezani sa zdravstvenim ishodima, poput prijema u bolnicu zbog astme.
Bernstein kaže da za ljude s astmom i alergijama učinci klimatskih promjena mogu biti neposredni i opasni. Pri izradi klimatskih rješenja, kaže, ljudi moraju, uz dugoročne ciljeve, predvidjeti i kratkoročna rješenja koja će zadovoljiti hitne zdravstvene potrebe.
"Uvijek ćemo imati izazove koji su neposredniji od onoga što će klimatske promjene donijeti u desetljećima koja dolaze", kaže Bernstein. "A ako nastavimo istraživati svijet u kojem još nitko ne živi, po mom mišljenju, nikada, prema mom mišljenju, neće privući pažnju, angažman i radnju potrebnu za promicanje rješenja za klimatske promjene koja su tako hitno potrebna."
