Zašto je oralno zdravlje važno ako imate HIV

Zubarska njega često je zaboravljeni dio zdravog načina života. Za HIV pozitivnu osobu redovita zubarska njega nije jedini ključ za održavanje dobrog oralnog zdravlja, već i zaštite cijelog tijela od bolesti, uključujući one srca, pluća i mozga.

Nekima također ostaje zabrinutost zbog sigurnosti stomatoloških zahvata u širenju ili stjecanju HIV-a. Jesu li ove zabrinutosti stvarne i trebate li što učiniti za sprečavanje infekcije?

Ciljevi dentalnog zdravlja u HIV-u

Previše ljudi uzima svoje zdravlje zuba zdravo za gotovo dok ih ne zaboli zub ili rana koja ometa njihov svakodnevni život. Iako to vrijedi za ljude općenito, osobe s oslabljenim imunološkim sustavom su u posebnom riziku. Čir, bolest desni i propadanje zuba sve su to stanja koja mogu uzrokovati ozbiljne bolesti ako se šire iz usta i šire po cijelom tijelu.

Suprotno tome, oralne bolesti često su prvi znakovi ozbiljnije infekcije povezane s HIV-om i često služe kao prediktor napretka bolesti. Neke od najčešćih oralnih infekcija uključuju:

• Kandidijaza (drozd), koja je često prvi znak HIV infekcije, kao i infekcija u kasnijoj fazi koja se može klasificirati kao stanje koje definira AIDS kada se širi po tijelu.
• Herpes simplex (HSV), koji je čest i kod zaraženih HIV-om i kod neinficiranih osoba, ali se također može klasificirati kao stanje koje definira AID ako traje duže od mjesec dana ili se javlja u plućima, bronhima ili jednjaku.
• Oralno dlakava leukoplakija (OHL), koja može predvidjeti napredovanje bolesti kod ljudi s neliječenom HIV infekcijom.
• Bakterijske parodontalne bolesti, od kojih su neke (poput nekrotizirajućeg ulceroznog parodontitisa) povezane s napredovanjem imunološkog kolapsa.

Rano prepoznavanje zabrinutosti za oralno zdravlje omogućuje liječenje prije nego što problemi pređu u druge, ozbiljnije komplikacije.

Koliko su sigurni zubni postupci?

Stomatologija je demonizirana rano u epidemiji AIDS-a kada je sugerirano da se virus može širiti kontaminiranom zubnom opremom. Takve su tvrdnje podnesene u javnoj svijesti u siječnju 1990. godine kada je žena iz Pennsylvanije Kimberly Bergalis tvrdila da je zaražena HIV-om nakon što joj je stomatolog dr. David Acer u prosincu 1987. uklonio dva kutnjaka.

Slučaj je u najboljem slučaju kontroverzan, a rane istrage pokazuju neke genetske sličnosti s virusima pet bivših pacijenata s Acerom koji su također imali HIV. Međutim, sumnje i dalje postoje jer je vrijeme između navodne izloženosti i razvoja AIDS-a bilo nevjerojatno kratko (u ovom je razdoblju manje od jednog posto ljudi napredovalo od AIDS-a). Uz to, Bergalis nije prijavila spolno prenosive bolesti koje je imala prije podnošenja zahtjeva.

Slično tome, 2013. godine stomatolog Scott Harrington sa sjedištem u Tulsi optužen je za nesterilne postupke za koje su se neki bojali da su čak 7000 njegovih pacijenata doveli u rizik od HIV-a i hepatitisa. Medijska oluja koja je uslijedila ponovno je iznjedrila strahove od rizika od HIV-a u stomatološkim ordinacijama, koji su se rasplamsali tek kad neki izvještaji sugeriraju da je 89 Harringtonovih pacijenata oboljelo od hepatitisa C, petoro od hepatitisa B i četvero pozitivnih na HIV.

Zapravo, genetsko testiranje uzoraka pacijenta potvrdilo je da se kao posljedica Harringtonove neukusne prakse dogodio samo jedan slučaj prijenosa virusa hepatitisa C s pacijenta na pacijenta. (Hepatitis C je zarazna infekcija koja se prenosi krvlju i koja je prvenstveno povezana sa zajedničkim izlaganjem iglama.)

Iako to ne sugerira da ne postoji rizik od prijenosa HIV-a, stomatološki zahvati općenito se smatraju niskim do zanemarivim rizikom. Zapravo je veća vjerojatnost da zubni kirurg zarazi HIV pozitivan pacijent nego obrnuto.

U nekim državama čak postoje zakoni koji kriminaliziraju pacijente koji ne otkriju svoj HIV status. Iako se takvi zakoni smatraju zastarjelima, ističu sredstva kojima i pacijenti i liječnici mogu smanjiti rizik od infekcije, uključujući:

• Osoba koja vjeruje da je bila izložena HIV-u kao rezultat razmjene krvi tijekom oralnog postupka može se odlučiti za HIV post-izloženu profilaksu (PEP), 28-dnevni kurs antiretrovirusnih lijekova koji može smanjiti vjerojatnost zaraze. Za zdravstvene radnike postoje i PEP postupci.
• HIV-pozitivne osobe mogu smanjiti svoju zaraznost potpunim suzbijanjem virusa upotrebom kombinirane antiretrovirusne terapije.
• Zubni pribor za jednokratnu upotrebu, kao i strogo pridržavanje praksi sterilizacije, mogu dodatno smanjiti rizik.

Održavanje zdravlja zubi

Redoviti odlasci zubaru važan su dio održavanja optimalnog zdravlja zuba. Ali čak i ako si ne možete priuštiti redovite posjete zubima, postoje stvari koje možete učiniti kod kuće kako biste održali zdrav set zuba, uključujući:

• Čistite redovito i pravilno barem dva puta dnevno ručnom ili električnom četkicom za zube. Pazite da su dlačice četkice za zube meke kako biste izbjegli traumu tkiva zubnog mesa. I ne zaboravite i nježno četkati jezik.
• Zubnim koncem redovito i pravilno uklanjaju naslage koje se nakupljaju među zubima i sprječavaju razvoj upaljenih zubnog mesa, šupljina i čireva.
• Antimikrobna sredstva za ispiranje usta mogu pružiti dodatnu zaštitu od bakterija i bakterijskih infekcija. Važno je, međutim, napomenuti da vode za ispiranje usta ne zamjenjuju četkanje i čišćenje koncem, već podržavaju sveukupnu dobru higijensku praksu.