Stvrdnjavanje arterija drugo je ime za zdravstveno stanje, ateroskleroza, koja se javlja kada se kolesterol i druge tvari nakupljaju u zidovima arterija i tvore tvrde strukture koje se nazivaju plakovi. Neka razina otvrdnjavanja arterija prirodna je kako starimo, ali nezdrave životne navike mogu ubrzati brzinu i količinu stvrdnjavanja koja se javljaju. To može povećati rizik od srčanog i moždanog udara.
Sciepro / Getty Images
Uzroci
Kardiovaskularne bolesti jedan su od vodećih uzroka smrti u svijetu, a karakterizira ga kronična upala unutarnjeg zida arterija. Naše arterije sastoje se od tri sloja:
- Vanjski zid ili adventicija
- Medij ili srednji mišićni sloj
- Intima ili unutarnji zid.
Rani stadiji otvrdnjavanja započinju u intimi.
Stvaranje aterosklerotskih plakova složen je proces povezan i s genetskim čimbenicima i izborom načina života. Posebno jak čimbenik rizika za otvrdnjavanje arterija je povišena razina lipoproteina male gustoće u krvi (LDL). U normalnim razinama, LDL kolesterol može proći kroz sloj endotelne stanice koji čini intimu, ali na višim razinama neke od LDL čestica mogu zaglaviti u subendotelnom sloju intime. Zarobljeni LDL prolazi kroz kemijsku reakciju nazvanu oksidacija, koja je toksična za staničnu stijenku uzrokujući upalni odgovor.
Monociti - ili bijele krvne stanice - koje obično služe za napad na strane molekule u tijelu proždiru oksidirane LDL čestice stvarajući pjenastu stanicu. Citokini i drugi upalni biljezi tvore vlaknastu kapu oko ozlijeđenog područja tvoreći plak. Ako plak pukne, oslobađaju se čimbenici tkiva, što rezultira stvaranjem tromba ili krvnog ugruška.
Smanjeni protok krvi arterijom stvrdnutom plakom naziva se arterijska stenoza. Potpuna blokada arterije naziva se trombotska okluzija. Ova dva procesa mogu dovesti do kardiovaskularnih događaja poput srčanog ili moždanog udara.
Faktori rizika
Genetska stanja poput obiteljske hiperkolesterolemije, zbog kojih tijelo ne može ukloniti LDL iz krvi, mogu povećati rizik od stvrdnjavanja vaše arterije. Iako genetski čimbenici koji pridonose aterosklerozi nisu dobro poznati, postoje promjenjivi čimbenici rizika kojih biste trebali biti svjesni.
Glavni čimbenici rizika za aterosklerozu uključuju:
- Nezdrava razina kolesterola u krvi: visoki LDL ili niski HDL kolesterol.
- Visok krvni tlak: Podržani visoki krvni tlak preko 140/90 mmHg za one bez postojećih stanja i preko 130/80 mmHg ili više za one s dijabetesom ili bubrežnom bolešću.
- Pušenje: To može oštetiti i zategnuti krvne žile, povisiti razinu kolesterola i povisiti krvni tlak. Pušenje također ne dopušta dovoljno kisika da dođe do tjelesnih tkiva.
- Otpornost na inzulin: To pogoršava sve ostale čimbenike rizika od ateroskleroze, uključujući dijabetes, visoki krvni tlak i nezdravu razinu kolesterola.
- Dijabetes: Uz ovu bolest, tjelesna razina šećera u krvi previsoka je jer tijelo ne stvara dovoljno inzulina ili ga ne koristi pravilno.
- Pretilost: Dodatna težina povezana je s drugim zdravstvenim stanjima.
- Sjedilački način života: Nedostatak tjelesne aktivnosti ili vježbanja dovodi vas u veći rizik od razvoja visokog krvnog tlaka, dijabetesa, povišene razine kolesterola u krvi i prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti, čime se povećava rizik od ateroskleroze.
- Nezdrava prehrana: Hrana bogata zasićenim i trans masnoćama, kolesterolom, soli ne samo da vas izlaže riziku od razvoja ateroskleroze, već može ubrzati i pogoršanje kardiovaskularnih bolesti.
- Starije godine: Kako starite, rizik od ateroskleroze raste. Svi mi razvijamo neku aterosklerozu kako starimo, ali kako starete čimbenici životnog stila mogu pogoršati stanje. Prestanak pušenja, ograničavanje alkohola, uravnotežena prehrana i vježbanje mogu zaustaviti utjecaj arterioskleroze na naše krvne žile.
- Obiteljska povijest ranih srčanih bolesti: Vaši geni mogu stvoriti sliku o tome kako će vaše zdravlje srca izgledati u budućnosti. Iako iskustvo bliskog člana obitelji sa srčanim udarom ne znači da hoćete, možda biste trebali razmotriti mogućnost testiranja na genetska stanja ako u vašoj obitelji postoji obrazac.
Prevencija
- Iako aterosklerozu ne možete poništiti, postoje neke promjene u načinu života koje možete usporiti ili spriječiti. To uključuje:
- Izbjegavanje masne hrane
- Dodavanje ribe u prehranu dva puta tjedno
- Svaki tjedan barem 75 minuta energičnog vježbanja ili 150 minuta umjerenog vježbanja
- Prestanak pušenja ako ste pušač
- Gubitak kilograma ako imate prekomjernu težinu ili ste pretili
- Upravljanje stresom
- Liječenje stanja povezanih s aterosklerozom, poput hipertenzije, visokog kolesterola i dijabetesa
Riječ iz vrlo dobrog
Stvrdnjavanje arterija događa se bez simptoma, pa je najbolji način da budete sigurni da se to neće dogoditi potpuno spriječiti prihvaćanjem zdravog načina života. Neke se ateroskleroze prirodno događaju s godinama, što zahtijeva uzimanje statina. Ako spadate u ovu kategoriju, pokušajte napraviti neke promjene u načinu života. Nikad nije kasno usvojiti navike zdrave za srce poput rutinske tjelovježbe, zdrave prehrane i odvikavanja od pušenja, ali što prije, to bolje.