Što su paranoične zablude?

Paranoične zablude, poznate i kao progoniteljske zablude, su strahovi, strepnje i sumnje usredotočeni na zamišljenu viktimizaciju ili neopravdani osjećaj ugroženosti od strane vanjskih sila kao što su pojedinci ili vladine vlasti.

Što je zabluda?

Zabluda je lažno uvjerenje da osoba insistira na istini unatoč tome što dokazuje suprotno. Ključno je shvatiti da se kulturna uvjerenja ili ugnjetavanja ne klasificiraju kao zablude.

Za razliku od paranoje, paranoidne zablude postaju toliko fiksirane da nikoga nitko ne može uvjeriti u ono što misli ili vjeruje da nije istina. Paranoidne zablude nisu klasificirane kao zaseban poremećaj mentalnog zdravlja, već su često simptom drugih stanja mentalnog zdravlja poput shizofrenije, paranoidnog poremećaja ličnosti i zablude.

Brian Caissie / Getty Images

Što su paranoične zablude?

Paranoične zablude su neutemeljeni osjećaji da netko ili neka grupa želi maltretirati, naštetiti i sabotirati vas ili nekoga iz vaše blizine. Možda se osjećate kao da netko kova planove protiv vas i pokušava vam uništiti život kad nema dokaza za vašu tvrdnju. Razdražljivost, ljutnja i loše raspoloženje karakteristike su nekoga tko pati od zabluda.

Osoba s tim zabludama također toliko vjeruje u svoje opažene prijetnje da je nitko, čak ni oni najbliži, ne mogu uvjeriti da nisu stvarni. Nerijetko su oni koji svoje neistinite ili vrlo pretjerane tvrdnje prijavljuju profesionalnim vlastima.

Simptomi

Simptomi paranoidnih zabluda uključuju:

• Intenzivni i iracionalni osjećaji nepovjerenja ili sumnje
• Hipervigilancija
• Poteškoće s opraštanjem
• Obrambenost kao odgovor na zamišljene kritike
• Preokupacije skrivenim motivima
• Strahovi od prevare ili iskorištavanja
• Nemogućnost opuštanja
• Argumentirano ponašanje

Ovi simptomi često znače da ljudi s paranoidnim zabludama imaju problema s formiranjem i održavanjem međuljudskih odnosa.

Primjeri paranoičnih zabluda

Ljudi s paranoičnim zabludama vjeruju da su u opasnosti zbog vanjskih prijetnji određenih ljudi poput supružnika ili roditelja, vlasti poput policije ili učitelja ili skupina poput odbora ili odjela za ljudske resurse.

Mogu reći stvari poput:

• "Oni žele uništiti moju reputaciju."
• "Stavili su tehnologije praćenja u moje lijekove."
• "Znam da mi je poslodavac stavio kameru u dom."
• "Ako napustim kuću, oni će je spaliti."
• "Vlada je pustila virus da me ubije."

Imajte na umu da uvijek postoji subjekt koji djeluje kao prijeteći agent, bilo da se radi o nespecificiranim "oni", državnoj osobi poput vlade ili određenoj osobi poput roditeljske figure.

Neki ljudi s paranoičnim zabludama mogu izbjeći da bilo kome govore o svojim uvjerenjima zbog opsežnih sumnji da ne mogu nikome vjerovati.

Uzroci i faktori rizika

Ne postoji jedini uzrok paranoidnih zabluda. Mnogi ih ljudi doživljavaju kao dio epizode psihoze i u psihotičnim poremećajima.

Čimbenici rizika za paranoične misli i zablude uključuju:

• Životna iskustva: Vjerojatnije ćete doživjeti paranoične misli kada ste u ranjivim, izoliranim ili stresnim situacijama.
• Negativna iskustva iz djetinjstva (ACES): To vas mogu navesti na vjeru da svijet nije siguran i da se ljudima ne smije vjerovati.
• Vanjsko okruženje: Neka istraživanja sugeriraju da su paranoične misli češće u zajednicama u kojima se osjećate izolirano od ljudi oko sebe, a ne povezani s njima. Medijska izvješća o zločinu, terorizmu i nasilju također mogu igrati ulogu u pokretanju paranoičnih osjećaja.
• Mentalno zdravlje: Doživljavanje anksioznosti, depresije ili niskog samopoštovanja, zajedno s očekivanjem da vas drugi kritiziraju, može povećati vjerojatnost da ćete doživjeti paranoične misli i zbog njih vas više uznemiriti.
• Fizička bolest: Paranoja je ponekad simptom tjelesnih bolesti poput Huntingtonove bolesti, Parkinsonove bolesti, moždanih udara, Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije. Gubitak sluha kod nekih ljudi također može potaknuti paranoične misli.
• Nedostatak sna: Nedostatak sna može potaknuti osjećaj nesigurnosti, pa čak i uznemirujuće osjećaje i halucinacije.
• Učinci rekreacijskih droga i alkohola: Neki lijekovi mogu potaknuti paranoju, poput kokaina, kanabisa, alkohola, ecstasyja, LSD-a i amfetamina.
• Izloženost otrovnim tvarima: Određeni steroidi koje uzimaju sportaši i neki insekticidi, gorivo i boja također su povezani s paranojom.
• Genetika: Istraživanja sugeriraju da određeni (još uvijek nepoznati) geni mogu utjecati na osjetljivost osobe na paranoju.

Dijagnoza

Budući da su paranoidne zablude povezane s drugim stanjima mentalnog zdravlja, tamo kliničari često usmjeravaju svoju dijagnostiku. Prema dijagnostičkim kriterijima navedenim u DSM-5, paranoidne zablude koje se ne uklapaju u definirani psihotični poremećaj ili nisu uzrokovane psihozom izazvanom drogom bit će označene kao "nespecificirani spektar shizofrenije i ostali psihotični poremećaji" ili "drugi navedeni shizofreniji" spektra i drugih psihotičnih poremećaja ".

Harvard Health Publishing kaže da, ako osoba to dopušta, sljedeće može biti korisno u dijagnostičkom procesu paranoidnih zabluda povezanih s zabludnim poremećajem:

• Razgovori s obitelji ili prijateljima koji podržavaju
• Opća medicinska procjena
• Dijagnostički testovi poput elektroencefalograma, magnetske rezonancije ili snimanja računalnom tomografijom kada je riječ o medicinskom problemu

Liječenje

Osobito je teško liječiti osobu s paranojom jer simptomi često rezultiraju razdražljivošću, emocionalnom čuvanošću, pa čak i neprijateljstvom. Napredak je obično spor, ali oporavak i ponovno povezivanje je moguće.

Uz kontinuirano liječenje, osoba s paranoidnim zabludama može ući u remisiju. Specifični tretmani ovisit će o nekoliko čimbenika, uključujući opaženi uzrok zabluda i prijemčivost osobe da prihvati da joj treba pomoć. Njihova stalna spremnost da ostanu na tijeku bilo kojeg plana liječenja također je značajan čimbenik.

Mogućnosti liječenja paranoidnih zabluda obično imaju kombinirani pristup i mogu uključivati ​​tipične ili atipične antipsihotične lijekove koji mogu pomoći u smanjenju simptoma blokiranjem abnormalnih poruka u mozgu.

Kognitivna bihevioralna terapija može se koristiti da pomogne osobi da izazove i u konačnici promijeni svjesne misaone obrasce povezane s njezinom paranojom.

U nekim slučajevima mogu biti neophodni detoksicirani lijekovi ili alkohol pod nadzorom, hospitalizacija ili stacionarno liječenje kako bi se smanjio rizik od nanošenja štete osobi i drugima ako su njihove paranoidne zablude povezane s poremećajem upotrebe supstanci.

Idealno je kontaktirati stručnjaka kod prvih znakova zablude. Ako sumnjate da vi ili netko koga poznajete ima paranoične zablude, nazovite 911 za pomoć.

Podržavanje voljenog

Podržati voljenu osobu paranoičnim zabludama može biti izazov. Rizik izgaranja njegovatelja visok je zbog često kronične prirode takvih obrazaca razmišljanja.

Sljedeće ideje Nacionalnog saveza za mentalno zdravlje dolaze direktno od nekoga tko je iskusio zablude povezane s psihozama:

• Izbjegavajte osporavanje ili pojačavanje zabluda. Ima suprotan učinak i osoba se doista može još jače prilijepiti za svoje zablude.
• Potvrdite, ali preusmjerite temeljne strahove. To može biti korisno za ljude s manje ozbiljnim simptomima i može im pomoći da vide zamjenske mogućnosti za svoja uvjerenja, a da ne sugeriraju da osoba griješi. Formula bi mogla biti otprilike ovakva: "Vidim na što ciljate (u vezi s neutemeljenom sumnjom). Sklon sam tome razmišljati ovako ... (pružajući razumno objašnjenje bez inzistiranja na istini). "
• Shvatite da je to trajni postupak oporavka bez brzih rješenja.

Također razmotrite sljedeće načine na koje možete nekoga podržati s paranoičnim zabludama:

• Razmislite mogu li njihova uvjerenja biti opravdana
• Razmislite postoji li osnova za njihova uvjerenja
• Pričajte otvoreno
• Ne odbacujte strahove
• Usredotočite se na osjećaje osobe
• Podržite ih da potraže stručnu pomoć
• Poštujte njihove želje
• Znajte gdje potražiti hitnu pomoć

Ne biste trebali sami podržavati voljenu osobu paranoičnim zabludama. Te zablude neće nestati samo ljubavlju i dobrotom. Osoba koju volite zahtijeva stručnu pomoć.

Ako se osjećate premoreno ili imate rizik od izgaranja, obratite se za pomoć što je prije moguće.

Riječ iz vrlo dobrog

Oporavak od paranoidnih zabluda je moguć. Pustiti paranoične zablude na miru može imati ozbiljno štetan utjecaj ne samo na osobu koja doživljava zabludu već i na njezine voljene, suradnike i zajednicu.

Može biti teško odrediti treba li vam pomoć kad se te misli javljaju. Ako možete, može vam biti posebno korisno odstupiti i osporiti vlastita uvjerenja. Vođenje dnevnika paranoičnih misli, načina spavanja, lijekova na recept i rekreativne ili nedopuštene upotrebe droga može biti neprocjenjiv način da se vide obrasci koji u protivnom mogu proći nezapaženo.

Razgovor s drugima, dijeljenje vaših misli i traženje pomoći mogu sve promijeniti. Ne morate patiti od vlastitih misli. Uz pravu pomoć možete vratiti svoj život i naučiti zdravo upravljati misaonim procesima.